Sarajevo, smješteno na stjenovitom brežuljku izmedju planina poznato je, između ostalog, i po brojnim izvorištima slatke vode. Dok lutate njegovim šarmantnim ulicama i uranjate u njegovo bogato naslijeđe, ne možete a da ne primijetite sarajevske česme, koje svojim raznolikim dizajnom ne samo da dodaju dašak elegancije i spokoja gradskom pejzažu, već služe i kao značajni simboli prošlosti Sarajeva.

Tradicija gradnje česmi datira još od 15. vijeka sa početkom osmanskog perioda. Prema zapisima Grabrijana & Neidhardta iz 17. stoljeća Sarajevo je imalo preko 110 česmi širom grada, 5 hamama i 670 privatnih kupatila. Voda se dobijala iz preko 700 bunara i 1060 izvora.

Sarajevske javne česme nisu bile samo izvor čiste vode, već su služile i kao okupljališta, gdje bi se ljudi družili, dijelili vijesti i nalazili predah od užurbanog urbanog života, nalik spomenicima u zapadnom svijetu. Turski pjesnik Nerkesy čak je nazvao Sarajevo “gradom od hiljadu fontana”. Međutim, tradicija gradnje česmi postepeno je napuštena tokom godina intenzivne urbanizacije i gradnje vođene profitom. Sve je to rezultiralo rušenjem na desetine česmi ili njihovim zanemarivanjem i propadanjem, i slabim interesom lokalnih vlasti da sačuva ove jedinstvene spomenike i podrži ovu prelijepu tradiciju od koje svi imamo koristi.

Kako to obično i biva, žitelji Bosne i Sarajeva su nastavili sa gradnjom „hair česmi“, bez sistemske podrške i njihovog mapiranja, tako da danas ne posjedujemo sigurne podatke ni o broju, ni o lokacijama svih česmi koje su građene bilo kao privatna ili društvena zaostavština.

Pitka i svježa izvorska voda dolaze u fokus svjetske politike nakon što je da ovaj resurs stradao usljed neplanske ekpolatacije, prljavih industrija i modernog načina života, što u konačnici rezultira rezolucijom Generalne skupština UN-a iz 2010. godine u kojoj se navodi da su čista voda za piće i kanalizacija “od suštinske važnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava”. Ova rezolucija naglašava ključnu ulogu čiste vode za piće i kanalizaciju u promicanju ljudskih prava, naglašavajući da nedostatak pristupa čistoj vodi može dovesti do različitih kršenja ljudskih prava.

Savjet za zelenu gradnju prepoznao je šansu da koristeći odredbe ove rezolucije i svjetskih ekoloških trendova, vrati u fokus ovaj resurs i i njegovo tradicionalno poštivanje koje su stanovnici Sarajeva vijekovima iskazivali kroz gradnju javnih česmi. Stoga smo, u skladu sa zelenim politikama, pokrenuli projekat uz podršku naših dugogodišnjih partnera Heinrich Boll Fondacije u Sarajevu pod nazivom “Sarajevo grad hiljadu česmi – oživljavanje tradicije korištenja česmi”.

Sa željom da ovaj projekat u budućnosti bude inicijalna kapsula za očuvanje ljudskih temeljnih prava, poput prava na čistu vodu, prava na zdravlje, pa do koristi za okoliš, te vraćanjem tradicije korištenja naših sarajevskih česmi u konačnici dovede do smanjenja/ukidanja upotrebe jednokratnih plastičnih boca, kako za njegove stanovnike tako i za sve njegove goste.
Projekt je počeo sa implementacijom u 2022. godini ali se, zahvaljujući podršci Heinrich Boll Fondacije, nastavlja i 2023. godine.

Glavni ciljevi projekta su:

  1. Promocija tradicije korištenja sarajevskih česmi kao izvora vode za piće u gradu Sarajevu i bitnom dijelu sarajevskog naslijeđa i tradicije.
    Promoviranje tradicionalnog i savremenog zelenog značenja česmi u Sarajevu s ciljem pozivanja lokalnog stanovništva, ali i posjetilaca, da koriste iste.
  2. Unaprijediti kvalitet i dostupnost javnih česmi u gradu.
    Mapiranje postojećih česmi uz prijedlog koji će uključivati izgradnju novih za održivu, teritorijalno uravnoteženu ponudu čiste besplatne vode u Sarajevu.
  3. Smanjiti korištenje vode u bocama i promovisati održive prakse kod javnosti.
    Ovo će se postići podizanjem svijesti o važnosti boca za višekratnu upotrebu, podsticanjem pomaka ka zelenijoj budućnosti i promicanjem upotrebe boca za višekratnu upotrebu. Osim toga, naglašava turistički potencijal i održive usluge koje gradovi trebaju ponuditi u skladu s mjerama dekarbonizacije i cirkularne ekonomije.
  4. Promocija turističkog potencijala i održivih usluga koje gradovi trebaju ponuditi u skladu s mjerama dekarbonizacije i cirkularne ekonomije.
    Naša organizacija nastavlja svoje dugogodišnje napore na promociji zelene i cirkularne ekonomije, zaštite okoliša i dobrobiti građana Bosne i Hercegovine.

Specifični ciljevi projekta su:

  • Podizanje svijesti o inovativnom pristupu tradiciji, lokalnim navikama, ljudskim pravima za tranziciju na Green Deal.
  • Provoditi širenje informacija na zajednicu kako bi potaknuli i motivirali ljude da koriste javne česme kao izvore pitke vode, putem promicanja korištenja višekratnih boca s vodom i pružanja poticaja u suradnji s lokalnim vlastima za korištenje česmi.
  • U suradnji s javnim poduzećima naglasiti važnost redovitog čišćenja i održavanja javnih česmi, kako bi se osiguralo da su u dobrom radnom stanju i sigurne za javnu upotrebu.
  • Identificirati nove javne česme i promovirati ih s posebnim fokusom na one s velikom potražnjom i slabim pristupom pitkoj vodi.